Genèse / Kulinga 25

1. Abrahamu asongile ungo mukikulu winikilwe Ketura.
1. Abraham prit encore une femme, qui s’appelait Qetura. Genèse 25,
1. Abrahamu asongile ungo mukikulu winikilwe Ketura.
2. Abutile Zimurani, Yokisani, Medani, Midiani, Isibaki nu Sua.
2. Elle lui enfanta Zimrân, Yoqshân, Medân, Madiân, Yishbaq etShuah.
2. Abutile Zimurani, Yokisani, Medani, Midiani, Isibaki nu Sua.
3. Yokisani abutile Seba nu Dedani, nu bana ba Dedani babezaga Baasuri, Baletusi nu Baleumi.
3. Yoqshân engendra Sheba et Dedân, et les fils de Dedân furent les Ashshurites, les Letushim et les Léummim.
3. Yokisani abutile Seba nu Dedani, nu bana ba Dedani babezaga Baasuri, Baletusi nu Baleumi.
4. Bana ba Midiani u Efa, Eferi, Hanoki, Abida nu Eldaa. Babo bansania babezaga mu ibuta lya Ketura.
4. Fils de Madiân: Epha, Epher, Hanok, Abida, Eldaa. Tous ceux-là sont fils de Qetura.
4. Bana ba Midiani u Efa, Eferi, Hanoki, Abida nu Eldaa. Babo bansania babezaga mu ibuta lya Ketura.
5. Abrahamu akasile Isaka ntiko zage zinsania.
5. Abraham donna tous ses biens à Isaac.
5. Abrahamu akasile Isaka ntiko zage zinsania.
6. Akasile bana ba tulemba twage nkaso gaabezaga eikili alama nu abasingile ku kisi kya kuntata kukutukaga kisongo kya busi, bulazi na mwana wage Isaka.
6. Quant aux fils de ses concubines, Abraham leur fit des présents et les envoya, de son vivant, loin de son fils Isaac, à l’est, au pays d’Orient.
6. Akasile bana ba tulemba twage nkaso gaabezaga eikili alama nu abasingile ku kisi kya kuntata kukutukaga kisongo kya busi, bulazi na mwana wage Isaka.
7. Bindi binsania bya Abrahamu byabezaga myaka lukama, makumi mutubakamo nu itano.
7. Voici la durée de la vie d’Abraham: 175 ans.
7. Bindi binsania bya Abrahamu byabezaga myaka lukama, makumi mutubakamo nu itano.
8. Abrahamu alekenne mu bukungu bwage nunse, gaabezaga na myaka mingi nunse.
8. Puis Abraham expira, il mourut dans une vieillesse heureuse, âgé et rassasié de jours, et il fut réuni à sa parenté.
8. Abrahamu alekenne mu bukungu bwage nunse, gaabezaga na myaka mingi nunse.
9. Nu bana bage, Isaka nu Isimaeli, bamuyikile mu kalimba ka Makipela bwigi na mwino wa Mamure, u kalimba kabezaga mu isoa lya Efuroni mwana wa Zohari Muhiti,
9. Isaac et Ismaël, ses fils, l’enterrèrent dans la grotte de Makpéla, dans le champ d’Ephrôn fils de Cohar, le Hittite, qui est vis-à-vis de Mambré.
9. Nu bana bage, Isaka nu Isimaeli, bamuyikile mu kalimba ka Makipela bwigi na mwino wa Mamure, u kalimba kabezaga mu isoa lya Efuroni mwana wa Zohari Muhiti,
10. Isoa lyakunzile Abrahamu wenyene ku Bahiti, gago u gayikilwe Abrahamu nu Sara mukazi wage.
10. C’est le champ qu’Abraham avait acheté aux fils de Hèt; là furent enterrés Abraham et sa femme Sara.
10. Isoa lyakunzile Abrahamu wenyene ku Bahiti, gago u gayikilwe Abrahamu nu Sara mukazi wage.
11. Kumbusa kwa lukuo lwa Abrahamu, Kalaga akasile Isaka mponga nu Isaka eikalaga bwigi na kanuabalongo ka Beri-Lahai-Roi.
11. Après la mort d’Abraham, Dieu bénit son fils Isaac, et Isaac habita près du puits de Lahaï-Roï.
11. Kumbusa kwa lukuo lwa Abrahamu, Kalaga akasile Isaka mponga nu Isaka eikalaga bwigi na kanuabalongo ka Beri-Lahai-Roi.
12. Kikino kili kibuti kya bana ba Isimaeli wabutilwe na Hagari, mukiti wa Sara.
12. Voici la descendance d’Ismaël, le fils d’Abraham, que lui enfanta Agar, la servante égyptienne de Sara.
12. Kikino kili kibuti kya bana ba Isimaeli wabutilwe na Hagari, mukiti wa Sara.
13. Meina ma bana ba Isimaeli anga bubabutilwe meli Nebayoti u nkula zage, Kedari, Adibeli, Mibusami,
13. Voici les noms des fils d’Ismaël, selon leurs noms et leur lignée: le premier-né d’Ismaël Nebayot, puis Qédar, Adbéel, Mibsam,
13. Meina ma bana ba Isimaeli anga bubabutilwe meli Nebayoti u nkula zage, Kedari, Adibeli, Mibusami,
14. Misima, Duma, Masa,
14. Mishma, Duma, Massa,
14. Misima, Duma, Masa,
15. Hadadi, Tema, Yeturi, Nafisi nu Kedema.
15. Hadad, Téma, Yetur, Naphish et Qédma.
15. Hadadi, Tema, Yeturi, Nafisi nu Kedema.
16. Babano u bana ba Isimaeli, na meina mabo, ku miino zabo, nu ku malo mabo, u bakota ikumi nu babili mu bilongo byabo.
16. Ce sont là les fils d’Ismaël et tels sont leurs noms, d’après leurs douars et leurs camps, douze chefs d’autant de clans.
16. Babano u bana ba Isimaeli, na meina mabo, ku miino zabo, nu ku malo mabo, u bakota ikumi nu babili mu bilongo byabo.
17. Isimaeli abezaga na myaka lukama, makumi masatu nu mutubakamo gaalekenne.
17. Voici la durée de la vie d’Ismaël: 137 ans. Puis il expira; il mourut et il fut réuni à sa parenté.
17. Isimaeli abezaga na myaka lukama, makumi masatu nu mutubakamo gaalekenne.
18. Bana bage beikalaga mu kisi gasamba Havila na Suri, bwigi na mwaga wa Misri, mu nzila zikwenda ku kisi kya Asuria, nu babezaga na bwiti gabasamba na mibuto zabo zinsania.
18. Il habita depuis Havila jusqu’à Shur, qui est à l’est de l’Égypte, en allant vers l’Assyrie. Il s’était établi à la face de tous ses frères. Genèse 25,
18. Bana bage beikalaga mu kisi gasamba Havila na Suri, bwigi na mwaga wa Misri, mu nzila zikwenda ku kisi kya Asuria, nu babezaga na bwiti gabasamba na mibuto zabo zinsania.
19. Kikino kili kibuti kya Isaka mwana wa Abrahamu.
19. Voici l’histoire d’Isaac fils d’Abraham. Abraham engendra Isaac.
19. Kikino kili kibuti kya Isaka mwana wa Abrahamu.
20. Isaka abezaga na myaka makumi manazi gaasongile Rebeka mukinga wa Betueli nu mubitu wa Labani. Betueli abezaga Muaramu, wa kisi kya Padani-Aramu, nu Labani abezaga nu we Muaramu.
20. Isaac avait 40 ans lorsqu’il épousa Rébecca, fille de Bétuel, l’Araméen de Paddân-Aram, et sœur de Laban l’Araméen.
20. Isaka abezaga na myaka makumi manazi gaasongile Rebeka mukinga wa Betueli nu mubitu wa Labani. Betueli abezaga Muaramu, wa kisi kya Padani-Aramu, nu Labani abezaga nu we Muaramu.
21. Isaka asegile ku Yehowa ku kabamba ka mukazi wage Rebeka kubuno abezaga mugumba; nu Yehowa ongule masego mage nu Rebeka mukazi wage ekile iyimi.
21. Isaac implora Yahvé pour sa femme, car elle était stérile: Yahvé l’exauça et sa femme Rébecca devint enceinte.
21. Isaka asegile ku Yehowa ku kabamba ka mukazi wage Rebeka kubuno abezaga mugumba; nu Yehowa ongule masego mage nu Rebeka mukazi wage ekile iyimi.
22. Abezaga na maasa, nu bana beikulungulaga mu nda zage, nu eibuzizie bunee: kubuni kikino kyabasa kundi? Ububo abuzizie Yehowa mu masego,
22. Or les enfants se heurtaient en elle et elle dit: « S’il en est ainsi, à quoi bon vivre? » Elle alla donc consulter Yahvé,
22. Abezaga na maasa, nu bana beikulungulaga mu nda zage, nu eibuzizie bunee: kubuni kikino kyabasa kundi? Ububo abuzizie Yehowa mu masego,
23. Nu Yehowa amwakwide bunee: bana babili beli munda zobe, nu bilongo bibili byalekanukibwe muguli. Kilongo kimozi kikaba kinene kutinga kingo, nu nkula akakitila muto wage.
23. et Yahvé lui dit: « Il y a deux nations en ton sein, deux peuples, issus de toi, se sépareront, un peuple dominera un peuple, l’aîné servira le cadet. »
23. Nu Yehowa amwakwide bunee: bana babili beli munda zobe, nu bilongo bibili byalekanukibwe muguli. Kilongo kimozi kikaba kinene kutinga kingo, nu nkula akakitila muto wage.
24. Gakukile nkungu zage za kubuta, abutile maasa ma bamulume.
24. Quand vint le temps de ses couches, voici qu’elle portait des jumeaux.
24. Gakukile nkungu zage za kubuta, abutile maasa ma bamulume.
25. Nkula abezaga wakisimana nu mubili wage wabezaga anga nsulu za myoza. Ububo einikilwe Esau.
25. Le premier sortit: il était roux et tout entier comme un manteau de poils; on l’appela Esaü.
25. Nkula abezaga wakisimana nu mubili wage wabezaga anga nsulu za myoza. Ububo einikilwe Esau.
26. Kumbusa muto wage abutilwe, akata ku kasindilo ka Esau. Ububo bamwinikile Yakobo. Isaka abezaga na myaka makumi mutuba ku nkungu zababutile Rebeka.
26. Ensuite sortit son frère et sa main tenait le talon d’Esaü; on l’appela Jacob. Isaac avait 60 ans à leur naissance.
26. Kumbusa muto wage abutilwe, akata ku kasindilo ka Esau. Ububo bamwinikile Yakobo. Isaka abezaga na myaka makumi mutuba ku nkungu zababutile Rebeka.
27. Bana bakulile, nu Esau abede nkongosoli nsoga za menge ma kwikala mu kalula, tondo Yakobo abede muntu wa bubobelelo, nu eikalaga bwigi na numba kankanka.
27. Les garçons grandirent: Esaü devint un habile chasseur, courant la steppe, Jacob était un homme tranquille, demeurant sous les tentes.
27. Bana bakulile, nu Esau abede nkongosoli nsoga za menge ma kwikala mu kalula, tondo Yakobo abede muntu wa bubobelelo, nu eikalaga bwigi na numba kankanka.
28. Isaka atundile Esau kubuno aliaga misuna za nyama za mu lubanda z’ikulukyo lyage, tondo Rebeka atundile Yakobo.
28. Isaac préférait Esaü car le gibier était à son goût, mais Rébecca préférait Jacob.
28. Isaka atundile Esau kubuno aliaga misuna za nyama za mu lubanda z’ikulukyo lyage, tondo Rebeka atundile Yakobo.
29. Busi bumozi Yakobo abezaga akuyika lusalu lwa kasimbo kakisimana, nu Esau asubizie kutuka mu lubanda nu akutwa nunse.
29. Une fois, Jacob prépara un potage et Esaü revint de la campagne, épuisé.
29. Busi bumozi Yakobo abezaga akuyika lusalu lwa kasimbo kakisimana, nu Esau asubizie kutuka mu lubanda nu akutwa nunse.
30. Abwide Yakobo bunee: nakutwa nunse. Nkase ku lusalu lulo lwakisimana. Ububo bantu bamwinikile Edomu.
30. Esaü dit à Jacob: « Laisse-moi avaler ce roux, ce roux-là; je suis épuisé » C’est pourquoi on l’a appelé Edom.
30. Abwide Yakobo bunee: nakutwa nunse. Nkase ku lusalu lulo lwakisimana. Ububo bantu bamwinikile Edomu.
31. Yakobo akwide bunee: mpe tanga bwangato bwobe bwa nkula.
31. Jacob dit: « Vends-moi d’abord ton droit d’aînesse.
31. Yakobo akwide bunee: mpe tanga bwangato bwobe bwa nkula.
32. Esau amwakwide bunee: ntukumona buno nili bwigi na kukua? Bwangato bwa nkula buli na mutali mukizi kundi?
32. Esaü répondit: « Voici que je vais mourir, à quoi me servira le droit d’aînesse? »
32. Esau amwakwide bunee: ntukumona buno nili bwigi na kukua? Bwangato bwa nkula buli na mutali mukizi kundi?
33. Tondo Yakobo atendile bunee: ndumbililebo tanga. Ububo Esau amulumbide buno Yakobo abe na bwangato bwa nkula.
33. Jacob reprit: « Prête-moi d’abord serment »; il lui prêta serment et vendit son droit d’aînesse à Jacob.
33. Tondo Yakobo atendile bunee: ndumbililebo tanga. Ububo Esau amulumbide buno Yakobo abe na bwangato bwa nkula.
34. Nu Yakobo amukasile ku lusalu nu kampampa. Esau alide nu kunua, emanukile nu kwiyendela. Bubo u bwabengile Esau bwangato bwa nkula.
34. Alors Jacob lui donna du pain et du potage de lentilles, il mangea et but, se leva et partit. C’est tout le cas qu’Esaü fit du droit d’aînesse.
34. Nu Yakobo amukasile ku lusalu nu kampampa. Esau alide nu kunua, emanukile nu kwiyendela. Bubo u bwabengile Esau bwangato bwa nkula.
×