1.
Kumbusa kwa myaka ibili, Farao akesizie na ndozi zeno: Farao wenyene abezaga es’emana ku mutili wa luuzi Nile.
1.
Deux ans après, il advint que Pharaon eut un songe: il se tenait près du Nil
1.
Kumbusa kwa myaka ibili, Farao akesizie na ndozi zeno: Farao wenyene abezaga es’emana ku mutili wa luuzi Nile.
2.
Ngombe mutubakamo zatukile mu luuzi, nu zabezaga nnene nu zanona nunse. Zasokile kulia bisugu ku mutili wa luuzi.
2.
et il vit monter du Nil sept vaches de belle apparence et grasses de chair, qui pâturèrent dans les joncs.
2.
Ngombe mutubakamo zatukile mu luuzi, nu zabezaga nnene nu zanona nunse. Zasokile kulia bisugu ku mutili wa luuzi.
3.
Kumbusa kwazo, kwasokile zengo ngombe mutubakamo zabezaga nkeke nu zonda nunse, nuzo zavule kwemanizania na zezo ntangi.
3.
Mais voici que sept autres vaches montèrent du Nil derrière elles, laides d’apparence et maigres de chair, et elles se rangèrent à côté des premières, sur la rive du Nil.
3.
Kumbusa kwazo, kwasokile zengo ngombe mutubakamo zabezaga nkeke nu zonda nunse, nuzo zavule kwemanizania na zezo ntangi.
4.
Nu zezo nkeke zonda zalide zezo nnene nu zanona. Nu Farao ayukile ku ndozi.
4.
Et les vaches laides d’apparence et maigres de chair dévorèrent les sept vaches grasses et belles d’apparence. Alors Pharaon s’éveilla.
4.
Nu zezo nkeke zonda zalide zezo nnene nu zanona. Nu Farao ayukile ku ndozi.
5.
Nu Farao eiyombekile lingo nu akesizie n’engo ndozi. Mumpunge wasile na mintenga mutubakamo, nu wabezaga musoga nu munene.
5.
Il se rendormit et eut un second songe: sept épis montaient d’une même tige, gros et beaux.
5.
Nu Farao eiyombekile lingo nu akesizie n’engo ndozi. Mumpunge wasile na mintenga mutubakamo, nu wabezaga musoga nu munene.
6.
Kumbusa kwasile ungo mumpunge na mintenga mutubakamo mubi nu woma ku kabamba ka lumpumpu lwatukile kuntata.
6.
Mais voici que sept épis grêles et brûlés par le vent d’est poussèrent après eux.
6.
Kumbusa kwasile ungo mumpunge na mintenga mutubakamo mubi nu woma ku kabamba ka lumpumpu lwatukile kuntata.
7.
Wozo mumpunge woma wamenine mumpunge unsania wanaga. Nu Farao ayukile ku ndozi zezo, nu asongololede buno zabezaga ndozi tugu.
7.
Et les épis grêles engloutirent les sept épis gros et pleins. Alors Pharaon s’éveilla: voilà que c’était un songe!
7.
Wozo mumpunge woma wamenine mumpunge unsania wanaga. Nu Farao ayukile ku ndozi zezo, nu asongololede buno zabezaga ndozi tugu.
8.
Mu nindunindu mutima wage wazangilezangile na zezo ndozi ibili. Ukinsa amanine bagila nu beiya menge bage. Abasolede ndozi zage tondo takwabezaga wampa wavwamine kumwisulila zo.
8.
Au matin, l’esprit troublé, Pharaon fit appeler tous les magiciens et tous les sages d’Égypte et il leur raconta le songe qu’il avait eu, mais personne ne put l’expliquer à Pharaon.
8.
Mu nindunindu mutima wage wazangilezangile na zezo ndozi ibili. Ukinsa amanine bagila nu beiya menge bage. Abasolede ndozi zage tondo takwabezaga wampa wavwamine kumwisulila zo.
9.
Mu zezo nkungu, mwongozi wa maku abwide Farao bunee: “Lelo nakengela bwagi bwane.
9.
Alors, le grand échanson adressa la parole à Pharaon et dit: « Je dois confesser aujourd’hui mes fautes!
9.
Mu zezo nkungu, mwongozi wa maku abwide Farao bunee: “Lelo nakengela bwagi bwane.
10.
Farao ongedwe bakiti bage nu ankandile mu kikando gamozi na mwangati wa bokia ba tumpampa. Kikando kyabezaga mu numba za musondelezia wa bakoloboyo.
10.
Pharaon s’était irrité contre ses serviteurs et les avait mis aux arrêts chez le commandant des gardes, moi et le grand panetier.
10.
Farao ongedwe bakiti bage nu ankandile mu kikando gamozi na mwangati wa bokia ba tumpampa. Kikando kyabezaga mu numba za musondelezia wa bakoloboyo.
11.
Mu kindi kimozi, tubabili twakesizie na ndozi zabezaga na bwisulilwa bwazo.
11.
Nous eûmes un songe, la même nuit, lui et moi, mais la signification du songe était différente pour chacun.
11.
Mu kindi kimozi, tubabili twakesizie na ndozi zabezaga na bwisulilwa bwazo.
12.
Nu mu kikando twabezaga na mukiti wa musondelezia wa bakoloboyo, musikila wa baEbrania. Atwiswilide ndozi, muntu na muntu anga bwabezaga bwisulilwa bwa ndozi zage.
12.
Il y avait là avec nous un jeune Hébreu, un esclave du commandant des gardes. Nous lui avons raconté nos songes et il nous les a interprétés: il a interprété le songe de chacun.
12.
Nu mu kikando twabezaga na mukiti wa musondelezia wa bakoloboyo, musikila wa baEbrania. Atwiswilide ndozi, muntu na muntu anga bwabezaga bwisulilwa bwa ndozi zage.
13.
Binsania byabasile anga bwatwiswilide. Nne nasubanizibwe ku kiziki kyane, nu we, wozo ungo akaminwe.”
13.
Et juste comme il nous l’avait expliqué, ainsi arriva-t-il: je fus rétabli dans mon emploi et l’autre fut pendu. »
13.
Binsania byabasile anga bwatwiswilide. Nne nasubanizibwe ku kiziki kyane, nu we, wozo ungo akaminwe.”
14.
Ukinsa Farao asingile kutola Yosefu. Atikizibwe lubilo mu kikando, nu gaasilile koga nu kwibega nu kugalukya nsulu zage, avule kuli Farao.
14.
Alors Pharaon fit appeler Joseph, et on l’amena en hâte de la prison. Il se rasa, changea de vêtements et se présenta devant Pharaon. Genèse 41,
14.
Ukinsa Farao asingile kutola Yosefu. Atikizibwe lubilo mu kikando, nu gaasilile koga nu kwibega nu kugalukya nsulu zage, avule kuli Farao.
15.
Farao atendile ku Yosefu bunee: “Nakesizie na ndozi nu takuli umozi wavwama kunisulilazo. Tondo nungule buno unamenya ndozi nu kunisulilazo.”
15.
Pharaon dit à Joseph: « J’ai eu un songe et personne ne peut l’interpréter. Mais j’ai entendu dire de toi qu’il te suffit d’entendre un songe pour savoir l’interpréter. »
15.
Farao atendile ku Yosefu bunee: “Nakesizie na ndozi nu takuli umozi wavwama kunisulilazo. Tondo nungule buno unamenya ndozi nu kunisulilazo.”
16.
Yosefu akwide Farao bunee: “Ta nne, tondo Kalaga u gunakasa Farao bwisulilwa busoga.”
16.
Joseph répondit à Pharaon: « Je ne compte pas! C’est Dieu qui donnera à Pharaon une réponse favorable. »
16.
Yosefu akwide Farao bunee: “Ta nne, tondo Kalaga u gunakasa Farao bwisulilwa busoga.”
17.
Nu Farao abwide Yosefu bunee: “Mu ndozi zane nemanine ku mutili wa luuzi Nile,
17.
Alors Pharaon parla ainsi à Joseph: « Dans mon songe, il me semblait que je me tenais sur la rive du Nil.
17.
Nu Farao abwide Yosefu bunee: “Mu ndozi zane nemanine ku mutili wa luuzi Nile,
18.
Nu mu luuzi mwatukile ngombe mutubakamo nnene nu zanona; zasokile kwenda kulia ku mutili wa luuzi.
18.
Voici que montèrent du Nil sept vaches grasses de chair et belles d’aspect, qui pâturèrent dans les joncs.
18.
Nu mu luuzi mwatukile ngombe mutubakamo nnene nu zanona; zasokile kwenda kulia ku mutili wa luuzi.
19.
Kumbusa kwazo, kwatukile zengo ngombe mutubakamo, zatamba, mbi nu zonda. Aba nsyamonine lingo ku zengo ngombe mbi mu kisi kinsania kya Misri anga zezo.
19.
Mais voici que sept autres vaches montèrent après elles, efflanquées, très laides d’aspect et maigres de chair, je n’en ai jamais vu d’aussi laides dans tout le pays d’Égypte.
19.
Kumbusa kwazo, kwatukile zengo ngombe mutubakamo, zatamba, mbi nu zonda. Aba nsyamonine lingo ku zengo ngombe mbi mu kisi kinsania kya Misri anga zezo.
20.
Tondo zizo ngombe zatamba nu zonda zalide zizo ngombe zanona zatukile mu luuzi.
20.
Les vaches maigres et laides dévorèrent les sept premières, les vaches grasses.
20.
Tondo zizo ngombe zatamba nu zonda zalide zizo ngombe zanona zatukile mu luuzi.
21.
Tondo kumbusa kwa kuzilia, tazamenyininwe buno zazilide. Nu mubili wazo wabede lingo mubi anga lwabusio. Nu nayukile mu zezo ndozi.
21.
Et lorsqu’elles les eurent avalées, on ne s’aperçut pas qu’elles les avaient avalées, car leur apparence était aussi laide qu’au début. Là-dessus, je m’éveillai.
21.
Tondo kumbusa kwa kuzilia, tazamenyininwe buno zazilide. Nu mubili wazo wabede lingo mubi anga lwabusio. Nu nayukile mu zezo ndozi.
22.
Nu niyombekile lingo, nu nakesizie n’engo ndozi. Namonine ku mumpunge wasa na mintenga mutubakamo misoga nu minene.
22.
Puis j’ai vu en songe sept épis monter d’une même tige, pleins et beaux.
22.
Nu niyombekile lingo, nu nakesizie n’engo ndozi. Namonine ku mumpunge wasa na mintenga mutubakamo misoga nu minene.
23.
Kumbusa kwago, ungo wasile mintenga mutubakamo mibi nu mikeke nu zoma ku kabamba ka lumpumpu lwatukile kuntata.
23.
Mais voici que sept épis desséchés, grêles et brûlés par le vent d’est poussèrent après eux.
23.
Kumbusa kwago, ungo wasile mintenga mutubakamo mibi nu mikeke nu zoma ku kabamba ka lumpumpu lwatukile kuntata.
24.
Wozo mumpunge mubi nu woma wamenine wozo musoga nu munene. Nasolede bagila nu beiya menge bane ndozi zezo, tondo ta umozi wavwamine kunisulilazo.”
24.
Et les épis grêles engloutirent les sept beaux épis. J’ai dit cela aux magiciens mais il n’y a personne qui me donne la réponse. » Genèse 41,
24.
Wozo mumpunge mubi nu woma wamenine wozo musoga nu munene. Nasolede bagila nu beiya menge bane ndozi zezo, tondo ta umozi wavwamine kunisulilazo.”
25.
Yosefu abwide Farao bunee: “Ndozi za Farao zili emozi tugu. Kalaga alolesizie Farao buni bwakukita.
25.
Joseph dit à Pharaon: « Le Pharaon n’a fait qu’un seul songe: Dieu a annoncé à Pharaon ce qu’il va accomplir.
25.
Yosefu abwide Farao bunee: “Ndozi za Farao zili emozi tugu. Kalaga alolesizie Farao buni bwakukita.
26.
Zizo ngombe mutubakamo nsoga nu zanona zili myaka mutubakamo, nu mintenga mutubakamo nsoga nu minene zili myaka mutubakamo. Ndozi zili bumozi tugu.
26.
Les sept belles vaches représentent sept années, et les sept beaux épis représentent sept années, c’est un seul et même songe.
26.
Zizo ngombe mutubakamo nsoga nu zanona zili myaka mutubakamo, nu mintenga mutubakamo nsoga nu minene zili myaka mutubakamo. Ndozi zili bumozi tugu.
27.
Zizo ngombe mutubakamo zatamba nu zonda zatukile mu luuzi kumbusa ku engo ntangi zili myaka mutubakamo, nu bubo u buli mintenga mutubakamo za mumpunge mibi nu zoma.
27.
Les sept vaches maigres et laides qui montent ensuite représentent sept années et aussi les sept épis grêles et brûlés par le vent d’est: c’est qu’il y aura sept années de famine.
27.
Zizo ngombe mutubakamo zatamba nu zonda zatukile mu luuzi kumbusa ku engo ntangi zili myaka mutubakamo, nu bubo u buli mintenga mutubakamo za mumpunge mibi nu zoma.
28.
Zezo myaka zili myaka mutubakamo za nzala nkali. Anga bunakubwide, Kalaga akulolesizie buni bwakukita.
28.
C’est ce que j’ai dit à Pharaon; Dieu a montré à Pharaon ce qu’il va accomplir:
28.
Zezo myaka zili myaka mutubakamo za nzala nkali. Anga bunakubwide, Kalaga akulolesizie buni bwakukita.
29.
Myaka mutubakamo za matubulo manene nunse zikuvwa ku Misri,
29.
voici que viennent sept années où il y aura grande abondance dans tout le pays d’Égypte,
29.
Myaka mutubakamo za matubulo manene nunse zikuvwa ku Misri,
30.
Tondo myaka mutubakamo za nzala nkali zikavwa kumbusa kwazo. Mu zezo myaka mutubakamo zikavwa kumbusa, buzi bw’idia bukeibililwa, nu nzala zikakinda kisi.
30.
puis leur succéderont sept années de famine et on oubliera toute l’abondance dans le pays d’Égypte; la famine épuisera le pays Genèse 41,
30.
Tondo myaka mutubakamo za nzala nkali zikavwa kumbusa kwazo. Mu zezo myaka mutubakamo zikavwa kumbusa, buzi bw’idia bukeibililwa, nu nzala zikakinda kisi.
31.
Ku kabamba ka bukali bwa nzala, bwingi bwa matubulo manene bukeibililwa.
31.
et l’on ne saura plus ce qu’était l’abondance dans le pays, en face de cette famine qui suivra, car elle sera très dure.
31.
Ku kabamba ka bukali bwa nzala, bwingi bwa matubulo manene bukeibililwa.
32.
Lebelebe Kalaga asombwede kukita bubo, nu akubukita yiliyili. Ukinsa azikesizie ku Farao mambizi mabili ku kitondo kimozi.
32.
Et si le songe de Pharaon s’est renouvelé deux fois, c’est que la chose est bien décidée de la part de Dieu et que Dieu a hâte de l’accomplir.
32.
Lebelebe Kalaga asombwede kukita bubo, nu akubukita yiliyili. Ukinsa azikesizie ku Farao mambizi mabili ku kitondo kimozi.
33.
Kano kaluma Farao alonde mwiya menge nu kalenganio nu kumubika ku mulimo wa kulanga kisi kinsania kya Misri.
33.
« Maintenant, que Pharaon discerne un homme intelligent et sage et qu’il l’établisse sur le pays d’Égypte.
33.
Kano kaluma Farao alonde mwiya menge nu kalenganio nu kumubika ku mulimo wa kulanga kisi kinsania kya Misri.
34.
Farao asombole bakiti banene kuba bakiti mu kisi kinsania kya Misri, buno batole kyindi kimozi kya bitano kya matubulo mansania ma Misri ku myaka mutubakamo za matubulo masoga.
34.
Que Pharaon agisse et qu’il institue des fonctionnaires sur le pays; il imposera au cinquième le pays d’Égypte pendant les sept années d’abondance,
34.
Farao asombole bakiti banene kuba bakiti mu kisi kinsania kya Misri, buno batole kyindi kimozi kya bitano kya matubulo mansania ma Misri ku myaka mutubakamo za matubulo masoga.
35.
Bakundamanie idia lya myaka za matubulo masoga zikuvwa nu kulanga mbuto zamo ku bwangato bwa Farao, kuzilanga mu miino kuba idia lya myaka za nzala.
35.
ils ramasseront tous les vivres de ces bonnes années qui viennent, ils emmagasineront le blé sous l’autorité de Pharaon, ils mettront les vivres dans les villes et les y garderont.
35.
Bakundamanie idia lya myaka za matubulo masoga zikuvwa nu kulanga mbuto zamo ku bwangato bwa Farao, kuzilanga mu miino kuba idia lya myaka za nzala.
36.
Lilyo idia likaba idia lya myaka mutubakamo za nzala zikavwa nu kisi takikazika mu nzala zezo zikavwa ku Misri.”
36.
Ces vivres serviront de réserve au pays pour les sept années de famine qui s’abattront sur le pays d’Égypte, et le pays ne sera pas exterminé par la famine. »
36.
Lilyo idia likaba idia lya myaka mutubakamo za nzala zikavwa nu kisi takikazika mu nzala zezo zikavwa ku Misri.”
37.
Bitondo bibyo byabede bisoga nunse ku Farao nu ku mitonge zage zinsania.
37.
Le discours plut à Pharaon et à tous ses officiers
37.
Bitondo bibyo byabede bisoga nunse ku Farao nu ku mitonge zage zinsania.
38.
Ububo Farao ababuzizie bunee: “Ndi tunavwama kumona ungo mwiya menge nu kalenganio anga wono? Mweli muli muuza wa Kalaga.”
38.
et Pharaon dit à ses officiers: « Trouverons-nous un homme comme celui-ci, en qui soit l’esprit de Dieu? »
38.
Ububo Farao ababuzizie bunee: “Ndi tunavwama kumona ungo mwiya menge nu kalenganio anga wono? Mweli muli muuza wa Kalaga.”
39.
Nu Farao abwide Yosefu bunee: “Kubuno Kalaga akumenyesizie bitondo bibino binsania, takuli ungo umozi uli mwiya menge nu kalenganio anga uwe.
39.
Alors Pharaon dit à Joseph: « Après que Dieu t’a fait connaître tout cela, il n’y a personne d’intelligent et de sage comme toi. Genèse 41,
39.
Nu Farao abwide Yosefu bunee: “Kubuno Kalaga akumenyesizie bitondo bibino binsania, takuli ungo umozi uli mwiya menge nu kalenganio anga uwe.
40.
Nkukubika gantata ga bansania ba mu numba zane, nu bantu bane bansania batunganana kukwanza. Ku kitondo kya kisumbi kya bwangato tugu u kunili munene kuguli.
40.
C’est toi qui seras mon maître du palais et tout mon peuple se conformera à tes ordres, je ne te dépasserai que par le trône. »
40.
Nkukubika gantata ga bansania ba mu numba zane, nu bantu bane bansania batunganana kukwanza. Ku kitondo kya kisumbi kya bwangato tugu u kunili munene kuguli.
41.
Kano kaluma nkukubika mukota ku kisi kinsania kya Misri.”
41.
Pharaon dit à Joseph: « Vois: je t’établis sur tout le pays d’Égypte »
41.
Kano kaluma nkukubika mukota ku kisi kinsania kya Misri.”
42.
Farao atikizye kakomu kage kabezaga na kakengelezio kage ku munwe wage wenyene nu akagobekile ku munwe wa Yosefu. Amuvwalikizie nsulu za kitani kisoga nunse, nu abikile ku ikosi lya Yosefu mwambalo wa olo.
42.
et Pharaon ôta son anneau de sa main et le mit à la main de Joseph, il le revêtit d’habits de lin fin et lui passa au coule collier d’or. Genèse 41,
42.
Farao atikizye kakomu kage kabezaga na kakengelezio kage ku munwe wage wenyene nu akagobekile ku munwe wa Yosefu. Amuvwalikizie nsulu za kitani kisoga nunse, nu abikile ku ikosi lya Yosefu mwambalo wa olo.
43.
Enzizie Yosefu mu kayanga kage ka tubili kakatikana na kage nu amukasile balangi ba bakoloboyo bendaga lwabusio lwage nu kulaluka bunee: “Komazi mazu, komazi mazu.” Bubo u bwasombwedwe Yosefu mukota wa kisi kinsania kya Misri.
43.
Il le fit monter sur le meilleur char qu’il avait après le sien et on criait devant lui « Abrek. » Ainsi fut-il établi surtout le pays d’Égypte. Genèse 41,
43.
Enzizie Yosefu mu kayanga kage ka tubili kakatikana na kage nu amukasile balangi ba bakoloboyo bendaga lwabusio lwage nu kulaluka bunee: “Komazi mazu, komazi mazu.” Bubo u bwasombwedwe Yosefu mukota wa kisi kinsania kya Misri.
44.
Farao mukota munene wa kisi, abwide Yosefu bunee: “Nne nili mukota munene, nu takuli umozi mu Misri unakita mulimo geteli bwangato bwobe.”
44.
Pharaon dit à Joseph: « Je suis Pharaon, mais sans ta permission personne ne lèvera la main ni le pied dans tout le pays d’Égypte. »
44.
Farao mukota munene wa kisi, abwide Yosefu bunee: “Nne nili mukota munene, nu takuli umozi mu Misri unakita mulimo geteli bwangato bwobe.”
45.
Farao amwinikile izina bunee: Zafenati-panea, nu amusongede mukikulu Asenati, mukinga wa Potifera sankoga wa ku Oni.
45.
Et Pharaon imposa à Joseph le nom de Cophnat-Panéah et il lui donna pour femme Asnat, fille de Poti-Phéra, prêtre d’On. Et Joseph partit pour le pays d’Égypte.
45.
Farao amwinikile izina bunee: Zafenati-panea, nu amusongede mukikulu Asenati, mukinga wa Potifera sankoga wa ku Oni.
46.
Yosefu abezaga na myaka makumi masatu gaabede mukota wa Misri nu kukitila Farao. Atukile mu numba zage nu endile kunsania mu kisi.
46.
Joseph avait 30 ans lorsqu’il se présenta devant Pharaon, roi d’Égypte, et Joseph quitta la présence de Pharaon et parcourut tout le pays d’Égypte.
46.
Yosefu abezaga na myaka makumi masatu gaabede mukota wa Misri nu kukitila Farao. Atukile mu numba zage nu endile kunsania mu kisi.
47.
Ku myaka zezo mutubakamo mitangi, bilongo byabasizie matubulo meingi,
47.
Pendant les sept années d’abondance, la terre produisit à profusion
47.
Ku myaka zezo mutubakamo mitangi, bilongo byabasizie matubulo meingi,
48.
Nu Yosefu akundamanizie idia linsania lya zezo myaka mutubakamo za matubulo masoga nu alilangile mu miino za Misri.
48.
et il ramassa tous les vivres des sept années où il y eut abondance au pays d’Égypte et déposa les vivres dans les villes, mettant dans chaque ville les vivres de la campagne environnante.
48.
Nu Yosefu akundamanizie idia linsania lya zezo myaka mutubakamo za matubulo masoga nu alilangile mu miino za Misri.
49.
Kwabezaga mbuto ningi za nkita ningi, u bubo amenkile kuziganza kubuno mbuto zabezaga anga misege za kitatenge.
49.
Joseph emmagasina le blé comme le sable de la mer, en telle quantité qu’on renonça à en faire le compte, car cela dépassait toute mesure.
49.
Kwabezaga mbuto ningi za nkita ningi, u bubo amenkile kuziganza kubuno mbuto zabezaga anga misege za kitatenge.
50.
Lwabusio lwa myaka za nzala, Yosefu abutile basikila babili na mukikulu wage Asenati, mukinga wa Potifera, sankoga wa ku Oni.
50.
Avant que vînt l’année de la famine, il naquit à Joseph deux fils que lui donna Asnat, fille de Poti- Phéra, prêtre d’On.
50.
Lwabusio lwa myaka za nzala, Yosefu abutile basikila babili na mukikulu wage Asenati, mukinga wa Potifera, sankoga wa ku Oni.
51.
Yosefu einikile nkula zage Manase. Abwide bunee: “Kalaga anibilizia kabebe kane kansania nu kikanga kya tatane kinsania.”
51.
Joseph donna à l’aîné le nom de Manassé, « car, dit-il, Dieu m’a fait oublier toute ma peine et toute la famille de mon père. »
51.
Yosefu einikile nkula zage Manase. Abwide bunee: “Kalaga anibilizia kabebe kane kansania nu kikanga kya tatane kinsania.”
52.
Einikile musikila wa babili Efuraimu. Atendile bunee: “Kalaga anitizia mu kisi kya kabebe kane.”
52.
Quant au second, il l’appela Ephraïm, « car, dit-il, Dieu m’a rendu fécond au pays de mon malheur. »
52.
Einikile musikila wa babili Efuraimu. Atendile bunee: “Kalaga anitizia mu kisi kya kabebe kane.”
53.
Myaka za matubulo masoga zatingile,
53.
Alors prirent fin les sept années d’abondance qu’il y eut au pays d’Égypte
53.
Myaka za matubulo masoga zatingile,
54.
Nu zezo myaka za nzala zalingile kuvwa anga bwalagile Yosefu. Nzala zabezaga ku bilongo binsania, tondo mu kisi kinsania kya Misri mwabezaga idia.
54.
et commencèrent à venir les sept années de famine, comme l’avait dit Joseph. Il y avait famine dans tous les pays, mais il y avait du pain dans tout le pays d’Égypte.
54.
Nu zezo myaka za nzala zalingile kuvwa anga bwalagile Yosefu. Nzala zabezaga ku bilongo binsania, tondo mu kisi kinsania kya Misri mwabezaga idia.
55.
Galingile bantu ba Misri kukua na nzala, bantu balilile ku Farao kusega idia, nu Farao abwide baMisri bunee: “Endazi kuli Yosefu, nu kitazi anga bwamutende.”
55.
Puis tout le pays d’Égypte souffrit de la faim et le peuple demanda à grands cris du pain à Pharaon, mais Pharaon dit à tous les Égyptiens: « Allez à Joseph et faites ce qu’il vous dira »
55.
Galingile bantu ba Misri kukua na nzala, bantu balilile ku Farao kusega idia, nu Farao abwide baMisri bunee: “Endazi kuli Yosefu, nu kitazi anga bwamutende.”
56.
Nzala zabede nkali kunsania mu kisi. Ukinsa Yosefu akandwide numba za malia nu akunzizie malia ku baMisri.
56.
La famine sévissait par toute la terre. Alors Joseph ouvrit tous les magasins à blé et vendit du grain aux Égyptiens. La famine s’aggrava encore au pays d’Égypte.
56.
Nzala zabede nkali kunsania mu kisi. Ukinsa Yosefu akandwide numba za malia nu akunzizie malia ku baMisri.
57.
Bantu ba bilongo binsania bavule ku Misri buno bakunze idia ku Yosefu kubuno nzala zabezaga nkali mu bisi binsania.
57.
De toute la terre on vint en Égypte pour acheter du grain à Joseph, car la famine s’aggravait par toute la terre.
57.
Bantu ba bilongo binsania bavule ku Misri buno bakunze idia ku Yosefu kubuno nzala zabezaga nkali mu bisi binsania.

