Lévitique / Balawi 26

1. Nu atendile lingo bunee: “Tamwikitile ikumbamino, aba tamuzanzule nkisi aba iyango ku kabamba keinyu, aba tamubike ikozi lyabazwa mu kisi kyeinyu buno mulikumbamine, kubuno Nne nili Yehowa, Kalaga weinyu.
1. Vous ne vous ferez pas d’idoles, vous ne vous dresserez ni statue ni stèle, vous ne mettrez pas dans votre pays des pierres peintes pour vous prosterner devant elles, car je suis Yahvé votre Dieu.
1. Nu atendile lingo bunee: “Tamwikitile ikumbamino, aba tamuzanzule nkisi aba iyango ku kabamba keinyu, aba tamubike ikozi lyabazwa mu kisi kyeinyu buno mulikumbamine, kubuno Nne nili Yehowa, Kalaga weinyu.
2. Kokomeziazi Sabato zane insania, nu anzazi kiziki kyane kyasililila. Nne nili Yehowa.
2. Vous garderez mes sabbats et révérerez mon sanctuaire. Je suis Yahvé.
2. Kokomeziazi Sabato zane insania, nu anzazi kiziki kyane kyasililila. Nne nili Yehowa.
3. Ndi mwakite makakizio mane nu mwidange kukita milembe zane
3. Si vous vous conduisez selon mes lois, si vous gardez mes commandements et les mettez en pratique,
3. Ndi mwakite makakizio mane nu mwidange kukita milembe zane
4. nti namulokezye mbula mu nkungu zazo, nu kisi kyasie matubulo mansania makyo, nu miti zakolame biguma byazo.
4. je vous donnerai en leur saison les pluies qu’il vous faut, la terre donnera ses produits et l’arbre de la campagne ses fruits,
4. nti namulokezye mbula mu nkungu zazo, nu kisi kyasie matubulo mansania makyo, nu miti zakolame biguma byazo.
5. Kususula mankanda ma mbuto kwizizie aaba nu kulinga kwa kukola biguma bya mizigi, nu kukola biguma bya mizigi kwizizie aaba nu kulima nu kuyika mbuto, nu inyuwe mwalie malia meingi ku kwembuka, nu mwikale mu kisi na bubobelelo.
5. vous battrez jusqu’aux vendanges et vous vendangerez jusqu’aux semailles. Vous mangerez votre pain à satiété et vous habiterez dans votre pays en sécurité.
5. Kususula mankanda ma mbuto kwizizie aaba nu kulinga kwa kukola biguma bya mizigi, nu kukola biguma bya mizigi kwizizie aaba nu kulima nu kuyika mbuto, nu inyuwe mwalie malia meingi ku kwembuka, nu mwikale mu kisi na bubobelelo.
6. Namubobelezie mu kisi nu mwiyombeke geteli boba, aba takwabe wampa wamwitie boba. Natikye nyama nkali mu kisi kyeinyu, nu bita bya myene tabyabe mu kisi.
6. Je mettrai la paix dans le pays et vous dormirez sans que nul vous effraie. Je ferai disparaître du pays les bêtes néfastes. L’épée ne traversera pas votre pays.
6. Namubobelezie mu kisi nu mwiyombeke geteli boba, aba takwabe wampa wamwitie boba. Natikye nyama nkali mu kisi kyeinyu, nu bita bya myene tabyabe mu kisi.
7. Mwapumbie beiti beinyu nu bagoe lwabusio lweinyu na myene za nganda.
7. Vous poursuivrez vos ennemis qui succomberont devant votre épée.
7. Mwapumbie beiti beinyu nu bagoe lwabusio lweinyu na myene za nganda.
8. Bantu batano ba kumuli bapumbie beiti lukama lumozi, nu bantu lukama ba kumuli bapumbie bantu tununu ikumi (10.000), nu beiti beinyu bagoe lwabusio lweinyu na mwene wa nganda.
8. Cinq d’entre vous en poursuivront cent, cent en poursuivront 10.000, et vos ennemis succomberont devant votre épée.
8. Bantu batano ba kumuli bapumbie beiti lukama lumozi, nu bantu lukama ba kumuli bapumbie bantu tununu ikumi (10.000), nu beiti beinyu bagoe lwabusio lweinyu na mwene wa nganda.
9. Nu Nne namukase mponga nu kumwitizia buno maganzo meinyu mabe meingi, nu nakite idagano linamulagile.
9. Je me tournerai vers vous, je vous ferai croître et multiplier, et je maintiendrai avec vous mon alliance.
9. Nu Nne namukase mponga nu kumwitizia buno maganzo meinyu mabe meingi, nu nakite idagano linamulagile.
10. Nu mukalia bibyo byasigala ku matubulo ma mwaka watinga kalazi ku nkungu za kubitikya buno mwabe na kiziki kya kubika matubulo ma mwaka wono.
10. Après vous être nourris de la précédente récolte, vous aurez encore à mettre dehors du vieux grain pour faire place au nouveau.
10. Nu mukalia bibyo byasigala ku matubulo ma mwaka watinga kalazi ku nkungu za kubitikya buno mwabe na kiziki kya kubika matubulo ma mwaka wono.
11. Nu nabike numba munkwikala munkatini mweinyu nu nsyamusombe.
11. J’établirai ma demeure au milieu de vous et je ne vous rejetterai pas.
11. Nu nabike numba munkwikala munkatini mweinyu nu nsyamusombe.
12. Natabange munkatini mweinyu nu nabe Kalaga weinyu, nu inyuwe mwabe bantu bane.
12. Je vivrai au milieu de vous, je serai votre Dieu et vous serez mon peuple.
12. Natabange munkatini mweinyu nu nabe Kalaga weinyu, nu inyuwe mwabe bantu bane.
13. Nne nili Yehowa, Kalaga weinyu, wamutikizye mu kisi kya Misri, buno tamube lingo bakobe ba baMisri. Namutikizizie bwangato bwa bukobe, nu namukasile magala buno mwatabange geteli nsoni.
13. C’est moi Yahvé votre Dieu qui vous ai fait sortir du pays d’Egypte pour que vous n’en fussiez plus les serviteurs; j’ai brisé les barres de votre joug et je vous ai fait marcher la tête haute.
13. Nne nili Yehowa, Kalaga weinyu, wamutikizye mu kisi kya Misri, buno tamube lingo bakobe ba baMisri. Namutikizizie bwangato bwa bukobe, nu namukasile magala buno mwatabange geteli nsoni.
14. Tondo ndi tamwannungwilila, aba kukita makakizio mamano mansania,
14. Mais si vous ne m’écoutez pas et ne mettez pas en pratique tous ces commandements,
14. Tondo ndi tamwannungwilila, aba kukita makakizio mamano mansania,
15. nu ndi mwanana milembe zane nu kusomba makakizio mane nu kutakita binsania binamukakizizie, nu mu zeno nzila mwite idagano lyane,
15. si vous rejetez mes lois, prenez mes coutumes en dégoût et rompez mon alliance en ne mettant pas en pratique tous mes commandements,
15. nu ndi mwanana milembe zane nu kusomba makakizio mane nu kutakita binsania binamukakizizie, nu mu zeno nzila mwite idagano lyane,
16. nu Nne tondo, namukitile bubuno: Namulusizie boba kitangalabesi, nu nsambo zikumwondia, nu muzuzo gukwita meiso meinyu nu zikutambia mitima zeinyu. Mwayike mbuto zeinyu bulia, kubuno beiti beinyu balie matubulo mazo.
16. j’agirai de même, moi aussi, envers vous. Je vous assujettirai au tremblement, ainsi qu’à la consomption et à la fièvre qui usent les yeux et épuisent le souffle. Vous ferez de vaines semailles dont se nourriront vos ennemis.
16. nu Nne tondo, namukitile bubuno: Namulusizie boba kitangalabesi, nu nsambo zikumwondia, nu muzuzo gukwita meiso meinyu nu zikutambia mitima zeinyu. Mwayike mbuto zeinyu bulia, kubuno beiti beinyu balie matubulo mazo.
17. Nabike meiso mane kumuli buno mwakindwe na beiti, nu babo bamusomba bamwangate, nu mwatine mu nkungu zimutakuyangwa.
17. Je me tournerai contre vous et vous serez battus par vos ennemis. Vos adversaires domineront sur vous et vous fuirez alors même que personne ne vous poursuivra.
17. Nabike meiso mane kumuli buno mwakindwe na beiti, nu babo bamusomba bamwangate, nu mwatine mu nkungu zimutakuyangwa.
18. Nu ndi ku bitondo bibino binsania tamwaziga kunnungwilila, nti namusungie mambizi mutubakamo ku kabamba ka bwagi bweinyu.
18. Et si malgré cela vous ne m’écoutez point, je continuerai à vous châtier au septuple pour vos péchés.
18. Nu ndi ku bitondo bibino binsania tamwaziga kunnungwilila, nti namusungie mambizi mutubakamo ku kabamba ka bwagi bweinyu.
19. Nite lwikotio lwa mitima zeinyu, nu nakite buno igulu libe anga kyuma nu nsi zibe anga nsubi kumuli.
19. Je briserai votre orgueilleuse puissance, je vous ferai un ciel de fer et une terre d’airain;
19. Nite lwikotio lwa mitima zeinyu, nu nakite buno igulu libe anga kyuma nu nsi zibe anga nsubi kumuli.
20. Nu mwazimizie magala meinyu bulia, kubuno kilongo takyasie mbuto na munago wakyo, aba miti tazakolame biguma byazo.
20. votre force se consumera vainement, votre terre ne donnera plus ses produits et l’arbre de la campagne ne donnera plus ses fruits.
20. Nu mwazimizie magala meinyu bulia, kubuno kilongo takyasie mbuto na munago wakyo, aba miti tazakolame biguma byazo.
21. Ndi mwasigala mu misako za kunnana nu kutaziga kunnungwilila, nti nitile kumusungia na mbabazio mambizi mutubakamo anga buli bwagi bweinyu.
21. Si vous vous opposez à moi et ne consentez pas à m’écouter, j’accumulerai sur vous ces plaies au septuple pour vos péchés.
21. Ndi mwasigala mu misako za kunnana nu kutaziga kunnungwilila, nti nitile kumusungia na mbabazio mambizi mutubakamo anga buli bwagi bweinyu.
22. Nasinge nyama nkali za mu lubanda kumuli, kunyaga bana beinyu nu kwita bituganwa byeinu, nu kumukegya mube na maganzo makeke, buno nzila zeinyu zabube.
22. Je lâcherai contre vous les bêtes sauvages qui vous raviront vos enfants, anéantiront votre bétail et vous décimeront au point que vos chemins deviendront déserts.
22. Nasinge nyama nkali za mu lubanda kumuli, kunyaga bana beinyu nu kwita bituganwa byeinu, nu kumukegya mube na maganzo makeke, buno nzila zeinyu zabube.
23. Nu ndi ku bitondo bibino tamwaziga kunnungwilila tondo mwizizia kunnana,
23. Et si cela ne vous corrige point, et si vous vous opposez toujours à moi,
23. Nu ndi ku bitondo bibino tamwaziga kunnungwilila tondo mwizizia kunnana,
24. nti Nne nnenyene nabe mwiti weinyu, nu kumusungia lingo mambizi mutubakamo ku kabamba ka bwagi bweinyu,
24. je m’opposerai, moi aussi, à vous, et de plus je vous frapperai, moi, au septuple pour vos péchés.
24. nti Nne nnenyene nabe mwiti weinyu, nu kumusungia lingo mambizi mutubakamo ku kabamba ka bwagi bweinyu,
25. nu nalusie myene za nganda kumuli kumusuba ku kabamba ka kwita idagano lyane. Gamwatine mu miino zeinyu kwibisa, nti nasinge nsambo munkatini mweinyu, nu mwakaswe ku maboko ma beiti.
25. Je ferai venir contre vous l’épée qui vengera l’Alliance. Vous vous grouperez alors dans vos villes, mais j’enverrai la peste au milieu de vous et vous serez livrés au pouvoir de l’ennemi.
25. nu nalusie myene za nganda kumuli kumusuba ku kabamba ka kwita idagano lyane. Gamwatine mu miino zeinyu kwibisa, nti nasinge nsambo munkatini mweinyu, nu mwakaswe ku maboko ma beiti.
26. Nkungu zinasinge nzala kumuli, nti bakikulu ikumi bayike idia lyeinyu ku ipika limozi tugu, nu bamukase idia lyeinyu ku kilindiko kya muntu na muntu. Mwalie tondo tamwembuke.
26. Quand je vous retirerai la baguette de pain, dix femmes pourront vous cuire ce pain dans un seul four, c’est à poids compté qu’elles vous rapporteront ce pain, et vous mangerez sans vous rassasier.
26. Nkungu zinasinge nzala kumuli, nti bakikulu ikumi bayike idia lyeinyu ku ipika limozi tugu, nu bamukase idia lyeinyu ku kilindiko kya muntu na muntu. Mwalie tondo tamwembuke.
27. Nu ndi ku bitondo bibino binsania tamwaziga kunnungwilila, nu mwasigala mu bwiti kundi,
27. Et si malgré cela vous ne m’écoutez point et que vous vous opposiez à moi,
27. Nu ndi ku bitondo bibino binsania tamwaziga kunnungwilila, nu mwasigala mu bwiti kundi,
28. nti mu bongoa bwane, nabe mwiti weinyu, nu Nne tondo, nnenyene namusungie lingo mambizi mutubakamo ku kabamba ka mibi zeinyu.
28. je m’opposerai à vous avec fureur, je vous châtierai, moi, au septuple pour vos péchés.
28. nti mu bongoa bwane, nabe mwiti weinyu, nu Nne tondo, nnenyene namusungie lingo mambizi mutubakamo ku kabamba ka mibi zeinyu.
29. Nu inyuwe mwalie misuna za bana beinyu, misuna za basikila nu misuna za bakinga.
29. Vous mangerez la chair de vos fils et vous mangerez la chair de vos filles.
29. Nu inyuwe mwalie misuna za bana beinyu, misuna za basikila nu misuna za bakinga.
30. Nazikye biziki byeinu bya gantata miduko, nu kugisia tusenga tweinyu twa kugisia bulago, nu kwisa bitumba byeinyu gantata bitumba bya nkisi zeinyu, nu Nne namusombe nunse.
30. Je détruirai vos hauts lieux, j’anéantirai vos autels à encens, j’entasserai vos cadavres sur les cadavres de vos idoles et je vous rejetterai.
30. Nazikye biziki byeinu bya gantata miduko, nu kugisia tusenga tweinyu twa kugisia bulago, nu kwisa bitumba byeinyu gantata bitumba bya nkisi zeinyu, nu Nne namusombe nunse.
31. Nagalukye nunse miino zeinyu nu biziki byeinu byasililila buno bibe bukindu nu nsyabogeboge na nsunu za tuyulo tweinyu.
31. Je ferai de vos villes une ruine, je dévasterai vos sanctuaires et ne respirerai plus vos parfums d’apaisement.
31. Nagalukye nunse miino zeinyu nu biziki byeinu byasililila buno bibe bukindu nu nsyabogeboge na nsunu za tuyulo tweinyu.
32. Nazikye nunse kisi kyeinyu buno beiti beiti beinyu beli mubyo bangame.
32. C’est moi qui dévasterai le pays et ils en seront stupéfaits, vos ennemis venus l’habiter!
32. Nazikye nunse kisi kyeinyu buno beiti beiti beinyu beli mubyo bangame.
33. Namubalanganie mu bilongo nu natikye mwene wane wa nganda mu musagi wago nu kumuyanga. Kisi kyeinyu kyasabuke, nu miino zazike nunse.
33. Vous, je vous disperserai parmi les nations. Je dégainerai contre vous l’épée pour faire de votre pays un désert et de vos villes une ruine.
33. Namubalanganie mu bilongo nu natikye mwene wane wa nganda mu musagi wago nu kumuyanga. Kisi kyeinyu kyasabuke, nu miino zazike nunse.
34. Mu nkiko zezo, kisi kyabogeboge na kumunwa mu Sabato zakyo.
34. C’est alors que le pays acquittera ses sabbats, pendant tous ces jours de désolation, alors que vous serez dans le pays de vos ennemis. C’est alors que le pays chômera et pourra acquitter ses sabbats.
34. Mu nkiko zezo, kisi kyabogeboge na kumunwa mu Sabato zakyo.
35. Mu myaka insania za kwizizia mu bukindu, kisi kyumunwe anga bukitomunagwa mu myaka za Sabato zimwikalaga mukyo.
35. Il chômera durant tous les jours de la désolation, ce qu’il n’avait pas fait à vos jours de sabbat quand vous y habitiez.
35. Mu myaka insania za kwizizia mu bukindu, kisi kyumunwe anga bukitomunagwa mu myaka za Sabato zimwikalaga mukyo.
36. Ku kitondo kya babo basigala, nabeitizie boba mu mitima zabo buno iyuki lya lusamba lwekwa na lumpumpu lyabapumbie nu bo, anga bukutinaga muntu lwabusio lwa mwene wa nganda, nu bagoe tondo takuli umozi wabayanga.
36. Chez ceux d’entre vous qui survivront, je ferai venir la peur dans leur coeur; quand ils se trouveront dans le pays de leurs ennemis, poursuivis par le bruit d’une feuille morte, ils fuiront comme on fuit devant l’épée et ils tomberont alors que nul ne les poursuivait.
36. Ku kitondo kya babo basigala, nabeitizie boba mu mitima zabo buno iyuki lya lusamba lwekwa na lumpumpu lyabapumbie nu bo, anga bukutinaga muntu lwabusio lwa mwene wa nganda, nu bagoe tondo takuli umozi wabayanga.
37. Beikukane bwabobwabo anga bakutina mwene wa nganda, tondo takuli umozi wabayanga. Bubo tamwabe na magala ma kwemana lwabusio lwa beiti beinyu.
37. Ils trébucheront l’un sur l’autre comme devant une épée, et nul ne les poursuit! Vous ne pourrez tenir devant vos ennemis,
37. Beikukane bwabobwabo anga bakutina mwene wa nganda, tondo takuli umozi wabayanga. Bubo tamwabe na magala ma kwemana lwabusio lwa beiti beinyu.
38. Mwakue mu bilongo bya bango bantu, nu bilongo bya beiti beinyu byamulie.
38. vous périrez parmi les nations et le pays de vos ennemis vous dévorera.
38. Mwakue mu bilongo bya bango bantu, nu bilongo bya beiti beinyu byamulie.
39. Nu babo basigala kumuli batambe aaba nu bakue mu bilongo bya beiti ku kabamba ka bwagi, nu lingo ku kabamba ka bwagi bwa beisibo, bonde nu kutamba aaba nu bakue.
39. Ceux qui parmi vous survivront dépériront dans les pays de leurs ennemis à cause de leurs fautes; c’est aussi à cause des fautes de leurs pères, jointes aux leurs, qu’ils dépériront.
39. Nu babo basigala kumuli batambe aaba nu bakue mu bilongo bya beiti ku kabamba ka bwagi, nu lingo ku kabamba ka bwagi bwa beisibo, bonde nu kutamba aaba nu bakue.
40. Tondo ndi beigonge bwagi bwabo nu mibi za beisibo, u bwengelezi nu bwiti bwabo kundi,
40. Ils confesseront alors leurs fautes et celles de leurs pères, fautes commises par infidélité envers moi, mieux, par opposition contre moi.
40. Tondo ndi beigonge bwagi bwabo nu mibi za beisibo, u bwengelezi nu bwiti bwabo kundi,
41. bwangalukizye kuba mwiti wabo, buno nabeimbizie ku bilongo bya beiti babo, mu nkungu zezo zibabotezie mu mitima zabo zitamonesizibwe nu basungizibwe ku bwagi nu mibi zabo,
41. Moi aussi je m’opposerai à eux et je les mènerai au pays de leurs ennemis. Alors leur coeur incirconcis s’humiliera, alors ils expieront leurs fautes.
41. bwangalukizye kuba mwiti wabo, buno nabeimbizie ku bilongo bya beiti babo, mu nkungu zezo zibabotezie mu mitima zabo zitamonesizibwe nu basungizibwe ku bwagi nu mibi zabo,
42. mu zezo nkungu nakengele lingo idagano lyane na Yakobo nu Isaka nu Abrahamu, nu nakengele lingo idagano lyane kubakasa kisi.
42. Je me rappellerai mon alliance avec Jacob ainsi que mon alliance avec Isaac et mon alliance avec Abraham, je me souviendrai du pays.
42. mu zezo nkungu nakengele lingo idagano lyane na Yakobo nu Isaka nu Abrahamu, nu nakengele lingo idagano lyane kubakasa kisi.
43. Kubuno kisi kyasigue nabo, nu kyabogeboge ku Sabato zakyo mu nkiko zikyabe bukindu bubuno geteli bantu. Nu bo basungibwe ku kabamba ka bwagi bwabo, kubuno bananine makakizio mane, nu basombile milembe zane.
43. Abandonné d’eux, le pays acquittera ses sabbats lorsqu’il restera désolé, eux partis. Mais ils devront, eux, expier leur faute, puisqu’ils ont rejeté mes coutumes et pris mes lois en dégoût.
43. Kubuno kisi kyasigue nabo, nu kyabogeboge ku Sabato zakyo mu nkiko zikyabe bukindu bubuno geteli bantu. Nu bo basungibwe ku kabamba ka bwagi bwabo, kubuno bananine makakizio mane, nu basombile milembe zane.
44. Tondo ku bitondo bibino, nkungu zibeli mu bilongo bya beiti babo, nsyabatune nunsania aba kubasomba buno nabazikye nunsania, kubuno songo nakita bubo songo nita nunsania idagano lyane nabo. Nne nili Yehowa, Kalaga wabo.
44. Cependant ce ne sera pas tout: quand ils seront dans le pays de leurs ennemis, je ne les rejetterai pas et ne les prendrai pas en dégoût au point d’en finir avec eux et de rompre mon alliance avec eux, car je suis Yahvé leur Dieu.
44. Tondo ku bitondo bibino, nkungu zibeli mu bilongo bya beiti babo, nsyabatune nunsania aba kubasomba buno nabazikye nunsania, kubuno songo nakita bubo songo nita nunsania idagano lyane nabo. Nne nili Yehowa, Kalaga wabo.
45. Tondo ku kabamba kabo nakengele idagano, linalagile beisibo banatikizye mu Misri lwabusio lwa meiso ma babilongo buno nibe Kalaga wabo. Nne nili Yehowa.
45. Je me souviendrai en leur faveur de l’alliance conclue avec les premières générations que j’ai fait sortir du pays d’Egypte, sous les yeux des nations, afin d’être leur Dieu, moi, Yahvé.
45. Tondo ku kabamba kabo nakengele idagano, linalagile beisibo banatikizye mu Misri lwabusio lwa meiso ma babilongo buno nibe Kalaga wabo. Nne nili Yehowa.
46. Mamano meli makakizio, nu milembe nu nsungio, zakasenne Yehowa geisamba na baIsraeli, ku kuboko kwa Musa ga mwiduko wa Sinai.
46. Tels sont les décrets, les coutumes et les lois qu’établit Yahvé, entre lui et les Israélites, sur le mont Sinaï, par l’intermédiaire de Moïse.
46. Mamano meli makakizio, nu milembe nu nsungio, zakasenne Yehowa geisamba na baIsraeli, ku kuboko kwa Musa ga mwiduko wa Sinai.
×