1.
Yosefu endile ku Farao nu amusambalide bunee: “Tatane nu mibuto zane bavule kutuka ku kisi kya Kanana nu babasile ku Goseni na bibombo byabo bya ngombe nu bya mikoko nu na binsania byabo. Beli ku Goseni kano kaluma.”
1.
Donc Joseph alla avertir Pharaon: « Mon père et mes frères, dit-il, sont arrivés du pays de Canaan avec leur petit et leur gros bétail et tout ce qui leur appartient; les voici dans la terre de Goshèn. »
1.
Yosefu endile ku Farao nu amusambalide bunee: “Tatane nu mibuto zane bavule kutuka ku kisi kya Kanana nu babasile ku Goseni na bibombo byabo bya ngombe nu bya mikoko nu na binsania byabo. Beli ku Goseni kano kaluma.”
2.
Asombwede mibuto zage itano nu abololesizie ku Farao.
2.
Il avait pris cinq de ses frères, qu’il présenta à Pharaon.
2.
Asombwede mibuto zage itano nu abololesizie ku Farao.
3.
Farao ababuzizie bunee: “Mukukitaga mulimo mukizi?” Bamwakwide bunee: “Bakiti bobe beli balangi ba mikoko, anga bwabezaga batateiswe lwabusio lweitu.”
3.
Celui-ci demanda à ses frères: « Quel est votre métier », et ils répondirent: « Tes serviteurs sont des bergers, nous-mêmes comme déjà nos pères. »
3.
Farao ababuzizie bunee: “Mukukitaga mulimo mukizi?” Bamwakwide bunee: “Bakiti bobe beli balangi ba mikoko, anga bwabezaga batateiswe lwabusio lweitu.”
4.
Batendile lingo kweli bunee: “Twavule kwikala mu kisi kyobe bindi bimozi, kubuno nzala zili nkali nunse mu kisi kya Kanana, nu takuli bisugu bya kulisia bituganwa byeitu. Ububo, ndi bwakulungana nu witabizia, tuneikala mu kibe kya kisi kya Goseni.”
4.
Ils dirent aussi à Pharaon: « Nous sommes venus séjourner dans le pays, car il n’y a plus de pâture pour les troupeaux de tes serviteurs: la famine, en effet, accable le pays de Canaan. Permets maintenant que tes serviteurs demeurent dans la terre de Goshèn. »
4.
Batendile lingo kweli bunee: “Twavule kwikala mu kisi kyobe bindi bimozi, kubuno nzala zili nkali nunse mu kisi kya Kanana, nu takuli bisugu bya kulisia bituganwa byeitu. Ububo, ndi bwakulungana nu witabizia, tuneikala mu kibe kya kisi kya Goseni.”
5.
Farao abwide Yosefu bunee: “So nu mibuto zobe bavule kuguli,
5.
Alors Pharaon dit à Joseph: Jacob et ses fils vinrent en Égypte auprès de Joseph. Pharaon, roi d’Égypte, l’apprit et il dit à Joseph: « Ton père et tes frères sont arrivés près de toi. Le pays d’Égypte est à ta disposition: établis ton père et tes frères dans la meilleure région. » Genèse 47,
5.
Farao abwide Yosefu bunee: “So nu mibuto zobe bavule kuguli,
6.
nu kisi kinsania kili lwabusio lwobe. Ikazia so nu mibuto zobe mu kibe kya kisi kili kisoga nunse. Beikale mu Goseni. Nu ndi munkatini mwabo muli beli na menge makuka, nti wabakasa mulimo wa kulanga bituganwa byane.”
6.
« Qu’ils habitent la terre de Goshèn et, si tu sais qu’il y a parmi eux des hommes capables, place-les comme régisseurs de mes propres troupeaux. »
6.
nu kisi kinsania kili lwabusio lwobe. Ikazia so nu mibuto zobe mu kibe kya kisi kili kisoga nunse. Beikale mu Goseni. Nu ndi munkatini mwabo muli beli na menge makuka, nti wabakasa mulimo wa kulanga bituganwa byane.”
7.
Yosefu avule n’isi kumulolesia ku Farao. Yakobo akasile Farao mponga.
7.
Alors Joseph introduisit son père Jacob et le présenta à Pharaon, et Jacob salua Pharaon.
7.
Yosefu avule n’isi kumulolesia ku Farao. Yakobo akasile Farao mponga.
8.
Nu Farao abuzizie Yakobo bunee: “Uli na myaka inga?”
8.
Pharaon demanda à Jacob: « Combien comptes-tu d’années de vie? »
8.
Nu Farao abuzizie Yakobo bunee: “Uli na myaka inga?”
9.
Yakobo akwide Farao bunee: “Myaka za kalamo kane zili lukama nu makumi masatu. Myaka zane zili mikeke nu za kabebe, ta ningi anga myaka za kalamo ka tatane nu za tatangulu.”
9.
Et Jacob répondit à Pharaon: « Les années de mon séjour sur terre ont été de 13 0 ans, mes années ont été brèves et malheureuses et n’ont pas atteint l’âge de mes pères, les années de leur séjour. » Genèse 47,
9.
Yakobo akwide Farao bunee: “Myaka za kalamo kane zili lukama nu makumi masatu. Myaka zane zili mikeke nu za kabebe, ta ningi anga myaka za kalamo ka tatane nu za tatangulu.”
10.
Lingo Yakobo akasile Farao mponga, nu kumbusa atukile mu numba zage.
10.
Jacob salua Pharaon et prit congé de lui.
10.
Lingo Yakobo akasile Farao mponga, nu kumbusa atukile mu numba zage.
11.
Yosefu eikazizie isi nu mibuto zage mu Misri, nu abakasile biziki byabo mu kibe kisoga kutinga, mu kibe kya Ramesesi, anga bwakakizizie Farao.
11.
Joseph établit son père et ses frères et il leur donna une propriété au pays d’Égypte, dans la meilleure région, la terre de Ramsès, comme l’avait ordonné Pharaon.
11.
Yosefu eikazizie isi nu mibuto zage mu Misri, nu abakasile biziki byabo mu kibe kisoga kutinga, mu kibe kya Ramesesi, anga bwakakizizie Farao.
12.
Yosefu akasile idia ku isi nu ku mibuto zage zinsania nu bansania ba mu kikanga ky’isi, anga bwabezaga kwiyanina kwabo ku maganzo ma bana babo.
12.
Joseph procura du pain à son père, à ses frères et à toute la famille de son père, selon le nombre des personnes à leur charge.
12.
Yosefu akasile idia ku isi nu ku mibuto zage zinsania nu bansania ba mu kikanga ky’isi, anga bwabezaga kwiyanina kwabo ku maganzo ma bana babo.
13.
Takwabezaga idia mu kisi kinsania kubuno nzala zabezaga nkali. Bisi bya Misri nu Kanana byomine ku kabamba ka nzala.
13.
Il n’y avait pas de pain sur toute la terre, car la famine était devenue très dure et le pays d’Égypte et le pays de Canaan languissaient de faim.
13.
Takwabezaga idia mu kisi kinsania kubuno nzala zabezaga nkali. Bisi bya Misri nu Kanana byomine ku kabamba ka nzala.
14.
Yosefu akatile bikulo byabezaga mu Misri nu mu Kanana gaakunzagia bantu ba bisi idia lyabo. Avule na bikulo binsania ku Farao mu numba zage.
14.
Joseph ramassa tout l’argent qui se trouvait au pays d’Égypte et au pays de Canaan en échange du grain qu’on achetait et il livra cet argent au palais de Pharaon.
14.
Yosefu akatile bikulo byabezaga mu Misri nu mu Kanana gaakunzagia bantu ba bisi idia lyabo. Avule na bikulo binsania ku Farao mu numba zage.
15.
Gasilile bikulo binsania bya bantu ba Misri nu Kanana, baMisri bakundile Yosefu nu kumubula bunee: “Tukase idia. Kubuni tunakua lwabusio lwobe? Bikulo byeitu byasila.”
15.
Lorsque fut épuisé l’argent du pays d’Égypte et du pays de Canaan, tous les Égyptiens vinrent à Joseph en disant: »Donne-nous du pain! Pourquoi devrions-nous mourir sous tes yeux? Car il n’y a plus d’argent. » Genèse 47,
15.
Gasilile bikulo binsania bya bantu ba Misri nu Kanana, baMisri bakundile Yosefu nu kumubula bunee: “Tukase idia. Kubuni tunakua lwabusio lwobe? Bikulo byeitu byasila.”
16.
Yosefu ababwide bunee: “Ndi buli go, nti mwavwa na bituganwa byeinu. Nkumukunzia idia ku bituganwa, kubuno bikulo byeinyu byasila.”
16.
Alors Joseph leur dit: « Livrez vos troupeaux et je vous donnerai du pain en échange de vos troupeaux, s’il n’y a plus d’argent. » Genèse 47,
16.
Yosefu ababwide bunee: “Ndi buli go, nti mwavwa na bituganwa byeinu. Nkumukunzia idia ku bituganwa, kubuno bikulo byeinyu byasila.”
17.
Ukinsa bavule ku Yosefu na bituganwa byabo nu abakunzizie idia ku farasi, ku mikoko, ku mpene, ku ngombe nu ku mpunda. Abalisizie mwaka wozo gabamukasile bituganwa byabo.
17.
Ils amenèrent leurs troupeaux à Joseph et celui-ci leur donna du pain pour prix des chevaux, du petit et du gros bétail et des ânes; il les nourrit de pain, cette année-là, en échange de leurs troupeaux. Genèse 47,
17.
Ukinsa bavule ku Yosefu na bituganwa byabo nu abakunzizie idia ku farasi, ku mikoko, ku mpene, ku ngombe nu ku mpunda. Abalisizie mwaka wozo gabamukasile bituganwa byabo.
18.
Ku mwaka muto, bamukundile lingo nu kumubula bunee: “Tatunabisa mukota weitu buno bikulo byeitu byasila nu bituganwa byeitu bitwabezaga nabyo bili mu maboko ma mukota weitu. Tatuli na kena kano kaluma, tugu mibili zeitu nu bilongo byeitu.
18.
Lorsque fut écoulée cette année-là, ils revinrent vers lui l’année suivante et lui dirent: « Nous ne pouvons le cacher à Monseigneur: vraiment l’argent est épuisé et les bestiaux sont déjà à Monseigneur, il ne reste à la disposition de Monseigneur que notre corps et notre terroir. Genèse 47,
18.
Ku mwaka muto, bamukundile lingo nu kumubula bunee: “Tatunabisa mukota weitu buno bikulo byeitu byasila nu bituganwa byeitu bitwabezaga nabyo bili mu maboko ma mukota weitu. Tatuli na kena kano kaluma, tugu mibili zeitu nu bilongo byeitu.
19.
Kubuni tunazika lwabusio lwobe, beiswe bansania nu bilongo byeitu? Tukunze, beiswe nu mibunga nu numba zeitu, tondo tukase idia. Iswe tukuba bakobe ba Farao, tondo tukase mbuto buno tulame, tatukue nu kisi kyeitu takisigale bulia.”
19.
Pourquoi devrions-nous mourir sous tes yeux, nous et notre terroir? Acquiers donc nos personnes et notre terroir pour du pain, et nous serons, avec notre terroir, les serfs de Pharaon. Mais donne-nous de quoi semer pour que nous restions en vie et ne mourions pas et que notre terroir ne soit pas désolé. »
19.
Kubuni tunazika lwabusio lwobe, beiswe bansania nu bilongo byeitu? Tukunze, beiswe nu mibunga nu numba zeitu, tondo tukase idia. Iswe tukuba bakobe ba Farao, tondo tukase mbuto buno tulame, tatukue nu kisi kyeitu takisigale bulia.”
20.
Bubo u bwakunzile Yosefu nsi insania za Misri buno zibe za Farao. BaMisri bansania bakunzizie mibunga zabo, kubuno nzala zabezaga nkali nunse mu kisi. Kilongo kyabede kya Farao lebelebe,
20.
Ainsi Joseph acquit pour Pharaon tout le terroir d’Égypte, car les Égyptiens vendirent chacun son champ, tant les pressait la famine, et le pays passa aux mains de Pharaon.
20.
Bubo u bwakunzile Yosefu nsi insania za Misri buno zibe za Farao. BaMisri bansania bakunzizie mibunga zabo, kubuno nzala zabezaga nkali nunse mu kisi. Kilongo kyabede kya Farao lebelebe,
21.
nu Yosefu agezizie bantu bansania ba kisi kuba bakobe ba Farao. Takwabezaga umozi utabezaga mukiti wage.
21.
Quant aux gens, il les réduisit en servage, d’un bout à l’autre du territoire égyptien.
21.
nu Yosefu agezizie bantu bansania ba kisi kuba bakobe ba Farao. Takwabezaga umozi utabezaga mukiti wage.
22.
Tondo bilongo bya basankoga byasigede byabo. Yosefu ntabikunzile, kubuno Farao abakasile idia lyabo na busi na busi, nu lyabezaga lyakuka ku sankoga na sankoga. Ku kabamba kako tabakunzizie nsi zabo.
22.
Il n’y eut que le terroir des prêtres qu’il n’acquit pas, car les prêtres recevaient une rente de Pharaon et vivaient de la rente qu’ils recevaient de Pharaon. Aussi n’eurent-ils pas à vendre leur terroir. Genèse 47,
22.
Tondo bilongo bya basankoga byasigede byabo. Yosefu ntabikunzile, kubuno Farao abakasile idia lyabo na busi na busi, nu lyabezaga lyakuka ku sankoga na sankoga. Ku kabamba kako tabakunzizie nsi zabo.
23.
Yosefu atendile ku bantu bunee: “Lelo nakunzide Farao mibili zeinyu nu mibunga zeinyu. Nkumukasa mbuto buno muyike masoa.
23.
Puis Joseph dit au peuple: « Donc, je vous ai maintenant acquis pour Pharaon, avec votre terroir. Voici pour vous de la semence, pour ensemencer votre terroir.
23.
Yosefu atendile ku bantu bunee: “Lelo nakunzide Farao mibili zeinyu nu mibunga zeinyu. Nkumukasa mbuto buno muyike masoa.
24.
Kungwa mwatubula, nti mwasubya ku Farao kyindi kimozi kya bitano kya matubulo, nu ku bibyo byindi binazi bya bitano, nti mukalia idia lyeinyu nu lya bana nu bantu ba numba zeinyu, nu langazi nkindi zibe mbuto za kuyika mu masoa.”
24.
Mais, sur la récolte, vous devrez donner un cinquième à Pharaon, et les quatre autres parts seront à vous, pour la semence du champ, pour votre nourriture et celle de votre famille, pour la nourriture des personnes à votre charge. »
24.
Kungwa mwatubula, nti mwasubya ku Farao kyindi kimozi kya bitano kya matubulo, nu ku bibyo byindi binazi bya bitano, nti mukalia idia lyeinyu nu lya bana nu bantu ba numba zeinyu, nu langazi nkindi zibe mbuto za kuyika mu masoa.”
25.
Bamutendile bunee: “Watonia mu kalamo keitu. Tukwile kyombo, nu twabe bakobe ba Farao.”
25.
Ils répondirent: « Tu nous as sauvé la vie! Puissions-nous seulement trouver grâce aux yeux de Monseigneur, et nous serons les serfs de Pharaon. »
25.
Bamutendile bunee: “Watonia mu kalamo keitu. Tukwile kyombo, nu twabe bakobe ba Farao.”
26.
Bubo u bwakakizizie kyindi kimozi kya bitano kya matubulo mansania kibe kya Farao, nu abikile mulembe wozo mu kisi kya Misri aaba nu lelo. Masoa ma basankoga tugu u matabede ma Farao.
26.
De cela, Joseph fit une règle, qui vaut encore aujourd’hui pour le terroir d’Égypte: on verse le cinquième à Pharaon. Seul le terroir des prêtres ne fut pas à Pharaon.
26.
Bubo u bwakakizizie kyindi kimozi kya bitano kya matubulo mansania kibe kya Farao, nu abikile mulembe wozo mu kisi kya Misri aaba nu lelo. Masoa ma basankoga tugu u matabede ma Farao.
27.
BaIsraeli beikede mu Misri, mu kibe kya Goseni. Nu bitide. Babede beingi, nu bamonine bikulo byingi.
27.
Ainsi Israël s’établit au pays d’Égypte dans la terre de Goshèn. Ils y acquirent des propriétés, furent féconds et devinrent très nombreux.
27.
BaIsraeli beikede mu Misri, mu kibe kya Goseni. Nu bitide. Babede beingi, nu bamonine bikulo byingi.
28.
Yakobo alamine mu Misri myaka ikumi nu mutubakamo.
28.
Jacob vécut dix-sept ans au pays d’Égypte et la durée de la vie de Jacob fut de 14 7 ans.
28.
Yakobo alamine mu Misri myaka ikumi nu mutubakamo.
29.
Gaabasile bwigi na nkungu zage za kulekana, amanine mwana wage Yosefu nu amubwide bunee: “Ndi ukunkwila kyombo, nti wabika kuboko kwobe kunsi kwa kilumbu kyane nu kundumbila idagano lya bulili, buno ntwanyike mu kisi kya Misri,
29.
Lorsqu’approcha pour Israël le temps de sa mort, il appela son fils Joseph et lui dit: « Si j’ai ton affection, mets ta main sous ma cuisse, montre-moi bienveillance et bonté: ne m’enterre pas en Égypte!
29.
Gaabasile bwigi na nkungu zage za kulekana, amanine mwana wage Yosefu nu amubwide bunee: “Ndi ukunkwila kyombo, nti wabika kuboko kwobe kunsi kwa kilumbu kyane nu kundumbila idagano lya bulili, buno ntwanyike mu kisi kya Misri,
30.
tondo ganalekane nu kwenda ku batatane, eka kitumba kyane kutuka ku Misri nu kunyika ku nsinda zabo.”
30.
Quand je serai couché avec mes pères, tu m’emporteras d’Égypte et tu m’enterreras dans leur tombeau. » Il répondit: « Je ferai comme tu as dit. »
30.
tondo ganalekane nu kwenda ku batatane, eka kitumba kyane kutuka ku Misri nu kunyika ku nsinda zabo.”
31.
Yosefu amutendile bunee: “Nakite anga buwambuzizie.” Yakobo amukakizizie bunee: “Ndumbile.” Ububo Yosefu amulumbilide, nu Israeli akumbaminne Kalaga g’itoe lya mugu wage.
31.
Mais son père insista: « Prête-moi serment », et il lui prêta serment, pendant qu’Israël se prosternait sur le chevet de son lit.
31.
Yosefu amutendile bunee: “Nakite anga buwambuzizie.” Yakobo amukakizizie bunee: “Ndumbile.” Ububo Yosefu amulumbilide, nu Israeli akumbaminne Kalaga g’itoe lya mugu wage.

