Proverbes / Misumo 14

📖 Proverbes / Misumo 14 Idagi lya Kalaga
1. Mukikulu musoga akobaka numba zage, tondo kikongolo akuzisambulaga na maboko mage wenyene.
1. La Sagesse bâtit sa maison, de sa main, la Folie la renverse.
1.
2. Wozo ukukita bwisanana nti akukua Yehowa boba, tondo wozo uli na myango kankanka nti akumubenga.
2. Qui marche dans sa droiture craint Yahvé, qui dévie de ses chemins le méprise.
2.
3. Mu kanua ka kikongolo muli kasusu ka lwikotio, tondo kutenda kwa beiya menge kukubalanga.
3. Dans la bouche du fou il y a un surgeon d’orgueil, les lèvres des sages les gardent.
3.
4. Kungwa mu mukumba tamuli ngombe nti tamuli kena, tondo ku magala ma ngombe kukutuka matubulo mengi.
4. Point de boeufs, mangeoire vide; taureau vigoureux, revenus abondants.
4.
5. Mulongeki wa bulili ntakutendaga buza, tondo mulongeki wa buza akwekaga buza kankanka.
5. Le témoin véridique ne ment pas, mais le faux témoin exhale le mensonge.
5.
6. Wozo mwiya nguza akulondaga menge nu nti ntamamone, tondo mwiya bumenyinino akusasia kukata menge.
6. Le railleur poursuit la sagesse, mais en vain, à l’homme intelligent le savoir est chose aisée.
6.
7. Tuka geli kikongolo, kubuno ntwamone ku bumenyinino mu kanua kage.
7. Ecarte-toi du sot, tu ignorerais les lèvres savantes.
7.
8. Bumenyinino bwa mwiya menge buli kusongolola nzila zage, tondo bukongolo bwa bikongolo buli bwengelezi.
8. Pour l’homme avisé, la sagesse est de surveiller sa conduite, mais la folie des sots n’est que tromperie.
8.
9. Bikongolo bikukita nguza ku bwagi, tondo kyelamo kyili ku beisanana.
9. Les fous raillent le sacrifice pour le péché, mais parmi les hommes droits se trouve la faveur.
9.
10. Mutima wizi kabebe kago, nu mugeni ntabe na mbogimbogi zago.
10. Le coeur connaît son propre chagrin et nul étranger ne partage sa joie.
10.
11. Numba za mwiya bwagi zasambulwe, tondo numba za hema za wisanana zemane na magala.
11. La maison des méchants sera détruite, la tente des hommes droits prospérera.
11.
12. Kuli nzila zikumoneka nsoga ku meiso ma muntu, tondo kuzinda kwazo kuli lukuo.
12. Tel chemin paraît droit à quelqu’un, mais en fin de compte c’est le chemin de la mort.
12.
13. Muntu anaseka nu kasi eli na kabebe mu mutima, nu kuzinda kwa mbogimbogi kuli kabebe.
13. Dans le rire même, le coeur trouve la peine, et la joie s’achève en chagrin.
13.
14. Muntu wozo ukusubania lumbusambusa nti eikute mu nzila zage, nu muntu musoga eikute na misako zage.
14. Le coeur dévoyé se rassasie de ses démarches, et l’homme de bien de ses oeuvres.
14.
15. Kikongolo akwitabizagia nabo nabo, tondo mwiya mwenge akutitika bwakwenda.
15. Le niais croit tout ce qu’on dit, l’homme avisé surveille ses pas.
15.
16. Muntu mwiya menge akukuaga Yehowa boba nu kwibembukya na bubi, tondo mubi eli na kabenga nu kwikengelaga wenyene.
16. Le sage craint le mal et se détourne, le sot est insolent et sûr de lui.
16.
17. Na wozo ukusasia kongoa nti eli kikongolo, nu na wozo uli na makengelo mabi nti akusombwa.
17. L’homme prompt à la colère fait des sottises, l’homme malintentionné est odieux.
17.
18. Bikongolo bakupienaga bukongolo, tondo beiya menge bakubikagwa nkumbu za bumenyinino.
18. La part des niais, c’est la folie, les gens avisés se font du savoir une couronne.
18.
19. Bagi bakumbe mazu lwabusio lwa beisanana, nu babi bakumbe mazu ga nibi za beisanana.
19. Devant les bons, les méchants se prosternent, et aux portes des justes, les impies.
19.
20. Muzambi akusombagwa aba nu na munyage, tondo mugumi eli na bilemba byingi.
20. Même à son voisin, le pauvre est odieux, mais nombreux sont ceux qui aiment le riche.
20.
21. Nu wozo ukubenga munyage nti akwaga, tondo wozo ukukwila muzambi kyombo eli na mbogimbogi.
21. Il pèche, celui qui méprise son prochain; heureux qui a pitié des pauvres.
21.
22. Babo bakulondaga kukita bubi ndi tabakwagaga? Tondo kyombo nu busoga buli ku babo bakukengela busoga.
22. N’est-ce pas s’égarer que machiner le mal? Miséricorde et fidélité pour qui s’applique au bien.
22.
23. Na mulimo na mulimo guli na mutali, tondo bitondo bya kanua bikulusagia tugu muzambo.
23. Tout labeur donne du profit, le bavardage ne produit que disette.
23.
24. Iguma lili nkumbu za lutanuno za mwiya menge, tondo bukongolo bwa kikongolo buli bukongolo tugu.
24. Couronne des sages: leur richesse; la folie des sots est folie.
24.
25. Mulongeki wa bulili akonagia bango, tondo mulongeki wa buza akutenda bwengelezi tugu.
25. Un témoin véridique sauve des vies, qui profère des mensonges est un imposteur.
25.
26. Kukua Yehowa boba kuli kilemanizio kyalinda, nu bana bage nti babe n’itinino.
26. Dans la crainte de Yahvé, puissante sécurité; pour ses enfants il est un refuge.
26.
27. Kukua Kalaga boba buli kanuabalongo ka kalamo, nu kuli kwiyonia ku matega ma lukuo.
27. La crainte de Yahvé est source de vie pour éviter les pièges de la mort.
27.
28. Lutanuno lwa mukota luli kuba na bantu beingi, tondo kukega kwa bantu kuli kubiga kwa mukota.
28. Peuple nombreux, gloire du roi; baisse de population, ruine du prince.
28.
29. Nu mwiya nkiki eli na menge nunse, nu wozo ukusasia kongoa akulolesia bukongolo.
29. L’homme lent à la colère est plein d’intelligence, qui a l’humeur prompte exalte la folie.
29.
30. Mutima wabota guli kalamo ka mubili, tondo lugi luli anga makwa mabola.
30. Vie du corps: un coeur paisible; mais l’envie est carie des os.
30.
31. Wozo ukubenga bazambi nti akwililika Mubumbi wage, tondo wozo ukumukwila kyombo akumwanza.
31. Opprimer le faible, c’est outrager son Créateur; c’est l’honorer que d’être bon pour les malheureux.
31.
32. Bubi bwa mwagi bukumubika gansi, tondo wisanana eli n’itinino aba nu mu lukuo lwage.
32. Par sa propre malice le méchant est terrassé, le juste trouve un refuge dans son intégrité.
32.
33. Menge makwikalaga mu mutima wa mwiya bumenyinino, tondo makengelo ma kikongolo makusasia kumenywa.
33. En un coeur intelligent demeure la sagesse; on ne la reconnaît pas au coeur des sots.
33.
34. Kwisanana kukusakika kilongo, tondo bubi bukwinagia bantu bansania mitima.
34. La justice grandit une nation, le péché est la honte des peuples.
34.
35. Mukota akutundaga mukiti wozo ukukita na menge, tondo akongelagwa wozo utakukita busoga.
35. La faveur du roi va au serviteur intelligent et sa colère à celui qui fait honte.
35.
📂 Subya ku Bibilia (Retour Livres)
×
Partager
Souhaitez-vous recevoir une notification sur votre téléphone dès qu'une nouvelle leçon de Kilega est en ligne ? Oui ( Nitabizya) Non ( Nanana)