1.
Mwagi akwitinaga nu ntakuyangwa na muntu, tondo wisanana eli mukali anga kimbwe.
1.
Le méchant s’enfuit quand nul ne le poursuit, d’un lionceau les justes ont l’assurance.
1.
…
2.
Kungwa kisi kiyala na bantu batunda bita nti bakota babe beingi, tondo bantu ba menge nu bumenyinino bakisondelezie mu bubobelelo.
2.
Quand un pays se révolte, nombreux sont les princes, avec l’homme intelligent et instruit, c’est la stabilité.
2.
…
3.
Muzambi wozo witila musosu ku byage eli anga mbula zikuloka na magala, nu tazikusiga kiyikanwa kyampa.
3.
Un homme méchant qui opprime des faibles, c’est une pluie dévastatrice et plus de pain.
3.
…
4.
Bantu batakwanza makakizio bakukakaga mwagi, tondo babo bakwanza makakizio bakwakananagia nabo.
4.
Ceux qui délaissent la loi font l’éloge du méchant, ceux qui observent la loi s’irritent contre eux.
4.
…
5.
Bantu bakukitaga bubi tabakumenya bwisanana, tondo babo beizi Yehowa u beizi bubo bunsania.
5.
Les méchants ne comprennent pas le droit, ceux qui cherchent Yahvé comprennent tout.
5.
…
6.
Nibinibi muzambi ukwenda mu bubobelelo, kutinga mugumi ukwenda mu nzila ziteisanana.
6.
Mieux vaut le pauvre qui se conduit honnêtement que l’homme aux voies tortueuses, fût-il riche.
6.
…
7.
Wozo ukwanza makakizio nti eli mwana wa menge, tondo wozo wagomania na biliagundu akwitia isi na nsoni.
7.
Qui garde la loi est un fils intelligent, qui hante les débauchés est la honte de son père.
7.
…
8.
Na wozo ukutalikila bikulo byage ku kumona mutali, akubikundamania ku wozo wakwile muzambi kyombo.
8.
Qui accroît son bien par usure et par intérêt, c’est pour qui en gratifiera les pauvres qu’il amasse.
8.
…
9.
Na wozo utakuziga kungwa mulembe, aba masego mage meli nsese nunse.
9.
Qui se bouche les oreilles pour ne pas entendre la loi, sa prière même est une abomination.
9.
…
10.
Wozo ukuluta wisanana mu nzila mbi, akoloke mu muzinga wage wenyene, tondo beiya bulili bakapiena busoga.
10.
Qui fourvoie les gens droits dans le mauvais chemin, en sa propre fosse tombera. Les hommes honnêtes posséderont le bonheur.
10.
…
11.
Mugumi akwikengelaga buno eli na menge, tondo muzambi uli na bumenyinino akumusongolola.
11.
Le riche est sage à ses propres yeux, mais un pauvre intelligent le démasque.
11.
…
12.
Kungwa beisanana bakinda nti kuli lutanuno lunene nunse, tondo kungwa babi bangata nti bantu beibisa.
12.
Quand les justes exultent, c’est une grande fierté, quand se lèvent les méchants, on se dérobe.
12.
…
13.
Wozo ukubisa bwagi bwage ntasigililwe, tondo wozo ukwigonga bo nu kubusiga nti akwilwe kyombo.
13.
Qui masque ses forfaits point ne réussira; qui les avoue et y renonce obtiendra merci.
13.
…
14.
Wozo muntu ukwanza eli na mbogimbogi bindi binsania, tondo wozo ukulimbania mutima wage akaba na tubebe.
14.
Heureux l’homme toujours en alarme; qui s’endurcit le coeur tombera dans le malheur.
14.
…
15.
Mwangati mubi wa bazambi eli anga kimbwe kikuzuga, nu anga dubu zikukua na nzala.
15.
Un lion rugissant, un ours qui bondit, tel est le chef méchant sur un peuple faible.
15.
…
16.
Mwangati uteli na bumenyinino nti akusungia bukali, wozo ukusomba ntundo zitaswaga bindi byage byatalikilwe.
16.
Un prince sans intelligence est riche en extorsions, qui hait la cupidité prolongera ses jours.
16.
…
17.
Wozo uli na mpipi za kwita ungo muntu anatina aba ku nsinda, nu ungo ntamusunge.
17.
Un homme coupable de meurtre fuira jusqu’à la tombe: qu’on ne l’arrête pas!
17.
…
18.
Wozo ukwenda mu bwisanana akonibwa, tondo wozo uli na myango mu nzila zage insania agoe nunsania.
18.
Qui se conduit honnêtement sera sauf; qui, tortueux, suit deux voies, tombera dans l’une d’elles.
18.
…
19.
Wozo walima isoa lyage nti embuke idia, tondo wozo ukuyanga bukongolo abe na muzambo wa kubengwa.
19.
Qui cultive sa terre sera rassasié de pain, qui poursuit des chimères sera rassasié d’indigence.
19.
…
20.
Muntu mukatizia abe na mponga ningi, tondo wozo ukutundaga kusasia kuguma ntakeida kusungibwa.
20.
L’homme loyal sera comblé de bénédictions, qui se hâte de faire fortune ne restera pas impuni.
20.
…
21.
Kukutya bantu takusoga, tondo kuli bantu bakwaga ku kabamba k’idia ikeke.
21.
C’est mal de faire acception de personnes, mais pour une bouchée de pain, l’homme commet un forfait.
21.
…
22.
Wozo uli na nduma akutunda kusasia kuba mugumi, nu nti nteizi buno kwiyanina kwamubasile.
22.
Il court après la fortune, l’homme au regard cupide, ignorant que c’est la disette qui lui adviendra.
22.
…
23.
Wozo ukuzugila muntu, kumbusa abe na lwanzo, kutinga wozo ukumutananizia tugu na kanua.
23.
Qui reprend autrui aura faveur à la fin, plus que le flatteur.
23.
…
24.
Wozo ukwiba bikulo by’isi aba nina nu kutenda bunee: “Bubuno tabuli bwagi,” wozo muntu eli mwida wa mwiti.
24.
Qui dérobe à son père et à sa mère en disant: « Point d’offense! » du brigand est l’associé.
24.
…
25.
Wozo uli na mutima wa nduma akuyukagia nsake, tondo wozo ukulemanina Yehowa abe na binsania bisoga.
25.
L’homme envieux engage la querelle, qui se confie en Yahvé prospérera.
25.
…
26.
Wozo ukulemanina mutima wage wenyene eli kikongolo, tondo wozo ukukita na menge akonibwa.
26.
Qui se fie à son propre sens est un sot, qui chemine avec sagesse sera sauf.
26.
…
27.
Wozo ukukasa muzambi ntakeiyanina kena, tondo wozo utakulola kweli nti abe na biswililo byingi.
27.
Pour qui donne aux pauvres, pas de disette, mais pour qui ferme les yeux, abondante malédiction.
27.
…
28.
Kungwa babi bakinda nu kwangata nti beisanana bakwibisa, tondo kungwa babi bazika nti beisanana bitile nunse.
28.
Quand se lèvent les méchants, chacun se cache; qu’ils viennent à périr, les justes se multiplient.
28.
…

